Predstavljamo:
Hotel Tehnograd- Kraljevo
 Hotel Tehnograd**** vrh je turističke ponude Kraljeva. Kapaciteta je do 50 osoba. Poseduje 17 ekskluzivno opremljenih jednokrevetnih, dvokrevenih i trokrevetnih apartmana, veličine 36-62 m2....
Hotel Petrus- Paraćin/Paracin
 Hotel Petrus u Paraćinu, raspolaže sa 50 soba i 2 apartmana. Sobe su klimatizovane, sve raspolažu satelitskom TV, direktnom telefonskom linijom, mini-barom, internet konekcijom.
Hotel poseduje...
Hotel Best Western Hotel Š umadija - Belgrade/Beograd
 Hotel Š umadija Best Western Beograd raspolaže sa 2 restorana, konferencijske sale sa potrebnom tehnickom opremom, Biznis centar, aperitiv bar. Sve naše sobe i apartmani sadrže: TV, telefon, mini...
Hotel hotel Leotar- Trebinje
 Hotel Leotar je smešten u samom centru Trebinja, na obali reke Trebišnjice, okružen je bujnom vegetacijom, sa predivnim pogledom na stari grad. Blizu je mora, udaljen oko 30 km od Dubrovnika i 25...
Hotel Prezident hotel- Novi Sad
 Prezident Hotel raspolaže sa kapacitetom od 45 jedinica - 6 luksuzno opremljenih apartmana, 9 de lux soba, 6 jednokrevetnih i 24 dvokrevetne sobe, koje poseduju telefonsku liniju, internet vezu,...
Kultura Srbije
Prostor Srbije, koji je još od praistorije bio naseljen, izuzetno je bogat arheološkim nalazištima iz perioda kamenog doba, preko Rimskog perioda, srednjovekovnih spomenika, Turskih i Austro-Ugarskih gradjevina. Srbija se nalazi na raskrsnici puteva izmedju kulture istoka i zapada koje su uticale na stvaranje jedinstvene kulture ovog područja, od kojih su najznačajnije Srpske crkve i manastiri.
Arheološka nalazišta Srbije
SRBIJA – ZAVIČAJ RIMSKIH CAREVA

Srbija, zemlja u kojoj je rođeno 17 rimskih imperatora, predstavlja prostor impresivnih vidljivih tragova slavne Rimske Imperije (27 p.n.e. – 476 g.), čiji su vladari uzdigli svoju zavičajnu zemlju do najvišeg nivoa, kako svedoče istorijski izvori i arheološka istraživanja.
U razvoju i širenju velike Rimske Imperije, veliku ulogu imala je reka Dunav, koja je svojom dužinom ujedno i predstavljala granicu imperije. Takva uloga Dunava i njenih pritoka učinila je da su se uz njih gradile veće ili manje pogranične tvrđave i gradovi čiji ostaci danas svedoče o veličanstvenoj imperiji čija arhitektura predstavlja krunu rimske arhitekture. ...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET LEPENSKI VIR - 7000. DO 6000. G.P.N.E.

Arheološko nalazište Lepenski Vir nalazi se u Đerdapskoj klisuri, na niskoj dunavskoj terasi. To je središte jedne od najznačajnijih praistorijskih kultura. Na lokalitetu Lepenskog Vira otkriveni su ostaci sakralne arhitekture iz vremena 7000. do 6000. godina pre nove ere. Sva naselja kulture Lepenskog Vira ležala su na niskim terasama, malim i izolovanim, jer ih je po dužini presecao Dunav, dok su ih po širini zatvarale strme padine okolnih brda. Arhitektura Lepenskog Vira je osobenog stila, jer se ne pojavljuju ortogonalne osnove i vertikalni zidovi. Staništa u naseljima imaju oblik zarubljenog kružnog isečka sa strmim krovom koji naleže na osnovu sa čvrstim podovima od izlomljenog krečnjaka, u koji je uglavljen veliki oblutak i uz njega uvršćene kamene skulpture. U središtu svih naselja nalazio se prostrani trg, a staništa oko njih su bila raspoređena u redove. Trg je bio mesto gde su se obavljali razni rituali. ...Pročitaj
STARčEVO - 5500-5000 G.P.N.E.

Ovaj lokalitet nalazi se na levoj obali Dunava, 8 km od Pančeva, severozapadno od sela Starčeva. Nalazi se na levoj obali Dunava, 8 km od Pančeva, severozapadno od sela Starčeva. Zbog izuzetnog značaja otkrivenih nalaza (naročito specifične keramike slikane belom, crnom i crvenom bojom), kultura starijeg neolita na prostoru centralnog Balkana dobila je ime starčevačka kultura. ...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET VINčA - 5500-3500 G.P.N.E.

Arheološki lokalitet Vinča nalazi se u istoimenom selu, na 14-om kilometru puta od Beograda prema Smederevu. Praistorijsko naselje ima izgled niskog brežuljka. Na istočnoj strani presekao ga je Dunav i otkrio kulturni sloj, debljine 10,5 m, gde su u gotovo pravilnom nizu ređa devet građevinskih horizonata, odnosno slojevi sa ostacima nekoliko naselja iz različitih perioda. Vinča je naseljena u vreme starijeg neolita, oko 5500-5000 godina pre naše ere. Stanovnici su živeli u poluukopanim kolibama šatorastog izgleda (naselja prvog horizonta), a proizvodili su posuđe od malo pečene zemlje, kameno oruđe i oružje. ...Pročitaj
TRAJANOVA TABLA - OKO 100.G.N.E.

Trajanova tabla prvobitno je bila postavljena na 1, 5 m iznad rimskog puta pored Dunava. Na osnovu natpisa pretpostavlja se da je deo đerdapskog puta u Donjoj klisuri izgradio Trajan u okviru priprema za rat protiv Dačana, odnosno da je 100. godine završena ta poslednja, najteža deonica. Izgradnja rimskog puta i velikog broja utvrđenja pokazuje značaj Đerdapa za Rimsku imperiju, sve do konačnog osvajanja Dakije početkom 2. veka. ...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET DIANA - 100 -101. G.N.E.

Na visokoj steni iznad Dunava, Karatašu, nalaze se ostaci Diane, jednog od najvećih i najočuvanijih rimskih utvrđenja (kastruma) na Dunavu. Izgrađeno je od kamena tesanika u vreme cara Trajana, verovatno 100-101. godine, istovremeno sa prokopavanjem kanala, kada je omogućena bezbednija plovidba Dunavom.
...Pročitaj
VIMINACIJUM - OD I DO XIX V.N.E.

Nedaleko od ušća Mlave u Dunav, 12 km od Požarevca, nalaze se ostaci Viminacijuma, glavnog grada rimske provincije Gornje Mezije i legijskog logora. Veličina i značaj Viminacijuma proistekao je iz izuzetno povoljnog geografskog položaja u sistemu odbrane severnih granica Rimske imperije, spletu saobraćajnih komunikacija i trgovačkom prometu. Najznačajniji ostaci grada nalaze se na desnoj obali Mlave, gde su bili vojni logor i naselje, izgrađeni u drugoj polovini 1. veka. Uz logor su bila formirana manja naselja trgovaca i zanatlija. Naselje na levoj obali Mlave dobilo je gradski status u prvoj polovini 2. veka, u vreme Hadrijanove vladavine, a status kolonije Viminacijum dobija za vreme cara Gordijana III. ...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKLAITET ULPIANA - II DO VI V.N.E.

Nedaleko od manastira Gračanice nalaze se ostaci najvećeg i najznačajnijeg rimskog i ranovizantijskog naselja na Kosovu, Ulpiane. Prvi put je pominje Ptolomej sredinom 2. veka, a zna se da je u njoj 380. godine boravio car Teodosije. Početno manje rudarsko naselje početkom 2. veka, za vreme vladavine Trajana, dobilo je status rimskog municipija, a kasnije je postalo i sedište episkopije. ...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET GAMZIGRAD - III I IV V.N.E.

Južno od Dunava, kod grada Zaječara, nalaze se ostaci kasnoantičke utvrđene palate Felix Romuliana.. Južno od Dunava, kod grada Zaječara, nalaze se ostaci kasnoantičke utvrđene palate Felix Romuliana. Palata je izgrađena između 297. i 311. godine naše ere po zamisli rimskog imperatora Gaja Valerija Galerija Maksimijana, u stilu antičke dvorske arhitekture, sa ciljem da bude bezbedno boravište za života, a posle smrti večni spomenik rimskom imperatoru. Arheološkim radovima otkriveni su ostaci starijeg i mlađeg utvrđenja, oba podignuta u vremenskom intervalu od desetak godina. ...Pročitaj
ARHEOLOšKO NALAZIšTE MEDIANA - IV V.N.E.

Nedaleko od Niša nalazi se Mediana, predgrađe antičkog grada Naissusa. Prostirala se u blizini reke i termalnih izvora, na površini od preko 40 hektara. Mediana je izgrađena početkom 4. veka naše ere, u vreme Konstantina Velikog, kao rezidencija u kojoj su boravili rimski carevi prilikom posete Naisusu. Arheološka istraživanja svedoče o veličini i raskoši rezidencije u Mediani. Centralni prostor zauzimala je vila koja je zahvatila površinu od 6.000 m2. Luksuzne građevine od čvrstog materijala sa stubovima, dekorisane su mozaicima i freskama.
...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET CARIčIN GRAD - VI I VII V.N.E.

Ostaci jednog od najvećih i najznačajnijih vizantijskih gradova u unutrašnjosti Balkanskog poluostrva nalaze se 28 km od Leskovca, a 8 km severozapadno od Lebana, u podnožju planine Radan. Caričin grad je podignut u vizantijskoj provinciji Ilirik, u kojoj je rođen car Justinijan, kao njegova zadužbina Iustiniana Prima.
...Pročitaj
ARHEOLOšKI LOKALITET SIRMIUM - I DO IV V.N.E.

Na južnim obroncima Fruške Gore, na levoj obali Save, nalazi se Sremska Mitrovica, sagrađena na ostacima antičkog Sirmiuma, jedne od četiri prestonice rimskog carstva. Pretpostavlja se da su ga osnovali Iliri sredinom 3. veka pre naše ere.
...Pročitaj
|